Strah od novih poplava - Nasipi još čekaju novac i neimare

Poplavljene ulice u evropskim gradovima bude ružna sjećanja na sve ono što su građani Republike Srpske preživjeli u poplavama 2014. godine i strah da bi, ukoliko se padavine nastave, bujica ponovo mogla ući u domove, imajući u vidu da neki nasipi još čekaju novac i neimare.

Majske poplave prije deset godina odnijele su 17 života u Srpskoj, a šteta je procijenjena na više od 2 mlrd KM.

Iako meteorolozi ističu da obilne padavine i poplave iz centralne Evrope neće zahvatiti naš region, Glas je razgovarao sa čelnim ljudima u lokalnim zajednicama iz kojih su prije deceniju dolazile slične fotografije kao danas iz Austrije, Poljske ili Rumunije.

Najteža situacija u maju 2014. godine bila je u Doboju, Šamcu, Bijeljini, Novom Gradu, Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Čelincu, a poplave nisu zaobišle ni mnoge druge lokalne zajednice.

Načelnik Šamca Đorđe Milićević rekao je da vjeruje da neće biti problema u Srpskoj u narednom periodu kada je riječ o poplavama.

- Prema svim sinoptičkim prognozama, mi smo na marginama tih dešavanja u Evropi. Nema opasnosti, a nema ni panike. S druge strane, želim da vjerujem da je Republička uprava civilne zaštite spremna da odgovori na ono što eventualno može doći - rekao je Milićević.

Smatra da su vremenske neprilike nešto što će biti sve učestalije u vremenu koje dolazi i naglašava da se i Srpska i lokalne zajednice moraju dodatno opremati u tom smislu.

- Ono što nama nedostaje jeste odbrambeni nasip koji nije završen od 2014. godine u slivu rijeke Bosne, na potezu Pisari - Donja Crkvina, prema Šamcu. To je nešto na čemu godinama insistiramo da treba da bude urađeno. Kada je riječ o rijeci Savi, urađen je parapetni zid - istakao je Milićević naglasivši da je izgradnja pomenutog nasipa milionski projekat koji teško može biti realizovan bez pomoći inostranih fondova.

Čisteći i proširujući korita Vrbanje i Jošavke opština Čelinac je za deset godina, kako kaže prvi čovjek te lokalne zajednice Vlado Gligorić, uradila dosta na zaštiti od poplava.

- Godina 2014. bila je poprilično tragična za Čelinac jer smo imali i majske i avgustovske poplave. Od tada do danas završena je obaloutvrda koja je regulisala korito Vrbanje, a pojedine kritične tačke gdje se voda najbrže izlijevala su takođe proširene. U nekoliko navrata čišćeno je i korito Jošavke, međutim, na njoj imamo još nekoliko tih kritičnih tačaka koje bi trebalo da budu sanirane - rekao je Gligorić.

Sa strepnjom u nebo gledaju i u Bijeljini iako su zaštitu od poplava podigli na viši nivo.

- Više desetina miliona maraka je do sada uloženo u sanaciju vodotoka i obaloutvrda, a ono što je ostalo kao sporna tačka jeste Drinski nasip koji još nije urađen. Sredstva za izgradnju bila su predviđena od Evropske banke, međutim, zbog nekih lokalnih opstrukcija nisu povučena, tako da smo morali sve ispočetka - rekao je predsjednik bijeljinske Skupštine Aleksandar Đurđević.

Istakao je da ni najrazvijenije zemlje Evrope, kao što imamo priliku da vidimo, kada ih zadesi nenormalno nevrijeme i ogromna količina vode u kratkom vremenskom roku, teško mogu da se odbrane.

- Imali smo dva mjeseca veliku sušu, nadam se da i zemlja može da primi najavljene količine padavina, vodotoci su prazni i nadam se da neće biti većih problema. Ovdje su ljudi bili poplavljeni 2010, zatim 2014. godine, tako da sa strepnjom gledamo na sve što se dešava u Evropi - poručio je Đurđević.

Zbog poplava u Sloveniji i Hrvatskoj proteklih dana u porastu je vodostaj Save u Gradišci. Šef tamošnjeg Odsjeka civilne zaštite Slobodan Knežević rekao je u ponedeljak da vodostaj Save u Gradišci iznosi 352 centimetra, sa tendencijom rasta od dva centimetara po satu.

- Narednih dana očekujemo da Sava poraste još jedan metar zbog padavina u Hrvatskoj i Sloveniji, ali ne očekujemo značajnije opasnosti za Gradišku - istakao je Knežević i dodao da prate stanje na terenu.

Načelnik Kozarske Dubice Radenko Reljić rekao je da je u ovoj lokalnoj zajednici veoma dobro obezbijeđen nasip na Savi koji je bio veoma kritičan.

- Jedina sporna tačka koja nam je ostala je u gradu, a to je dio starog zaštitnog zida prema pijaci, oko 180 metara. U slučaju, ne daj bože, nečega na tom mjestu veoma brzo možemo grad zaštititi vrećama. Prognostički modeli za sada pokazuju da neće Una toliko rasti, možda malo više Sava, ali ne očekujemo veće probleme - kazao je Reljić koji se Glasu javio iz Njemačke, kazavši da je prošao kroz poplavljeni dio Austrije te da prizori koje je tamo vidio bude jezu i ružna sjećanja na sve ono što je Srpska prošla prije deset godina.

Gradonačelnik Prijedora Slobodan Javor ističe da je za vrijeme njegovog mandata urađeno dosta na čišćenju i sanaciji manjih vodotoka kako bi sačuvali naselja koja su plavljena prilikom svake jače kiše.

- Za Prijedor je ključno uređenje korita rijeke Sane, a to je opet projekat vrijedan oko 60 miliona i mi smo više puta na sastancima sa rukovodstvom Voda Srpske razgovarali na tu temu, međutim, to je projekat za koji trenutno nema sredstava. To je ključno da bi Prijedor bio siguran od velikih voda - naglasio je Javor.

Iz Voda Srpske u ponedeljak su poručili da je situacija na većim vodotocima u Republici Srpskoj za sada stabilna.

- Dalja situacija će zavisiti od intenziteta padavina u narednim danima, ali se prema sadašnjim prognozama ne očekuje alarmantan rast vodostaja na našem području - naveli su iz ove javne ustanove.

Dodali su da nadležne službe Voda Srpske redovno prate prognoze Republičkog hidrometeorološkog zavoda, kao i stanje vodostaja i preduzimaju mjere prema situaciji na terenu.

Vlada Republike Srpske je od 2014. godine do danas uložila više od 250 mil KM u projekte sanacije i izgradnje objekata odbrane od poplava i druge projekte u sektoru voda da bi stanovništvo Srpske u što većoj mjeri bilo zaštićeno od poplava.

Direktor Republičke uprave civilne zaštite Boris Trninić rekao je u ponedeljak da se vodostaji rijeka u RS intenzivno prate, te da su timovi Civilne zaštite spremni da reaguju ukoliko bude bilo potrebno.

- Mi smo u pripravnosti, pratimo vodostaje rijeka, prvenstveno Save. Pratimo situaciju u susjednim zemljama, prvenstveno Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj. Ako budemo vidjeli da to ide u neželjenom smjeru, učinićemo sve da sačuvamo živote ljudi, a onda i da posljedice po imovinu budu što manje - rekao je Trninić.

Dodao je da su odmah nakon informacije da će ciklon "Boris" proći kroz Evropu obavijestili lokalne zajednice šta može da se desi i šta je treba da preduzmu ako bude potrebe.