Svetska banka: Rast u BiH prevazišao očekivanja, ali usledili šokovi

Ekonomski učinak svih šest ekonomija Zapadnog Balkana je i dalje pod uticajem rata u Ukrajini i posljedičnog naglog povećanja cijena energije i usporavanja globalnog rasta, navodi se u najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke za Zapadni Balkan.

Kako se dodaje, te krize predstavljaju značajne otežavajuće okolnosti za regiju, uprkos rastu na početku godine, koji je bolji od očekivanog.

- Ekonomski rast – predvođen potrošnjom i investicijama – se u prvoj polovini 2022, pokazao jakim, prevazilazeći očekivanja. Zaposlenost je, do sredine 2022, dostigla istorijski visoke nivoe u nekoliko zemalja, pa stopa zaposlenosti u regiji sada iznosi u prosjeku 46 odsto, što je povećanje od tri odsto poena od sredine 2021. Svi sektori su doprinijeli oporavku na tržišta rada, pri čemu su usluge (uključujući turizam) imale vodeću ulogu - navode iz Svjetske banke u BiH.

Međutim, kako se dodaje, zamah rasta se sada počinje usporavati u svjetlu rastućih izazova.

Naglašeno je da veće cijene energije i hrane dovode inflaciju do nivoa koji nisu zabilježeni dugi niz godina, čime se smanjuje kupovna moć i povjerenje poslovne zajednice. Tržište rada se počinje usporavati, uz usporavanje zapošljavanja u uslovima visoke inflacije i sve veće neizvjesnosti.

- Vlade na Zapadnom Balkanu provode neophodne mjere kao odgovor na rastuću inflaciju i energetsku krizu, ali njihova cijena je velika: javlja se značajno povećanje javnih rashoda - kaže Xiaoqing Yu, direktorica za zemlje Zapadnog Balkana u Svjetskoj banci.

Kako je dodala, od ključnog je značaja da te mjere ublaže uticaj krize na najranjivija domaćinstva i firme, a Svjetska banka je spremna da zemljama pruži podršku u tim nastojanjima.

Iz Svjetske banke naveli su da pritisak fiskalne potrošnje nakon šokova rasta cijena hrane i energije anulira rast prihoda, koji je rezultat veće inflacije i zastoja u fiskalnoj konsolidaciji. Očekuje se da će se u 2022. javni i javno garantirani dug smanjiti, ali će i dalje ostati veći nego u periodu prije COVID-a, dok će se uslovi finansiranja pooštriti, kako globalna monetarna politika bude pokušavala obuzdati inflatorni šok.

- Iako je rast u prvoj polovini 2022. prevazišao očekivanja za BiH, jasno je da prisutni šokovi na tržištu mogu uticati na izglede za zemlju u srednjoročnom periodu - kaže Kristofer Šeldon, šef kancelarije Svjetske banke u BiH i Crnoj gori.

Kako dodaje, na izglede u regiji utiče kombinacija šokova.

- Čvrste veze BiH sa regijom i stroži globalni uslovi finansiranja, kao i očekivano usporavanje i domaće i vanjske potražnje, će takođe imati uticaje na izglede za BiH - navodi.

Pored pooštravanja uslova finansiranja, izvještaj ističe i da su prisutni rizici od rasplamsavanja COVID-19 u zimskom periodu, kao i dalji pritisak na globalne lance snabdijevanja.

- Prema izvještaju, neophodne reforme bi trebale uključiti mjere za povećanje nivoa konkurencije na tržištu, uklanjanje barijera za pokretanje poslovne djelatnosti, veće zadržavanje profita stranih investitora u zemlji i reinvestiranje, unapređenje kvaliteta obrazovanja i podizanje standarda upravljanja, uključujući digitalizaciju. Tekuća kriza takođe naglašava značaj ubrzanja zelene tranzicije u regiji i napuštanje ugljikovodika, u pravcu proizvodnje čistije električne energije, kao i zelenijih modela proizvodnje i potrošnje - navodi se u izvještaju.