CBCG analizira mogu li domaće banke bez rizika pozajmiti državi 110 mil EUR

Kako je Ministarstvo finansija najavilo da će do kraja ove godine od domaćih banaka pozajmiti 200 mil EUR kroz emisiju obveznica i aukciju državnih zapisa, pitanje likvidnosti banaka postaje sve značajnije. Centralna banka Crne Gore (CBCG) odgovorila je Pobjedi da aktivno prati likvidnost banaka, sprovodeći detaljne analize kako bi osigurala stabilnost finansijskog sektora tokom procesa emisije državnih obveznica.

Ministar finansija Novica Vuković je ranije Pobjedi kazao da su pregovarali sa svim domaćim bankama i da ih je devet zainteresovano za obveznice, odnosno dugoročne hartije od vrijednosti.

Prema podacima Ministarstva finansija, postoji načelni dogovor da se na ovaj način pozajmi 110 mil EUR od domaćih banaka, sa kamatama od 6,4 do 6,5% na tri do pet godina. Ostatak novca planiraju obezbijediti aukcijama državnih zapisa, odnosno kratkoročnih hartija od vrijednosti. Kamatne stope za državne zapise se kreću oko tri odsto, jer u njih, za razliku od obveznica, ne ulazi šestomjesečni EURIBOR, koji trenutno iznosi 4,5 odsto.

Iz CBCG su kazali da primjenjuju niz regulatornih pokazatelja i izvještajnih obrazaca koje banke redovno dostavljaju, omogućavajući temeljno praćenje likvidnosti na dnevnom, nedjeljnom, mjesečnom i kvartalnom nivou. Odlukom o upravljanju rizikom likvidnosti, propisani su regulatorni pokazatelji likvidnosti, čime se postavlja osnov za održavanje stabilne likvidnosti banaka.

- Državne obveznice, kao rezerva likvidnosti, igraju ključnu ulogu, ali se ne uzimaju u obzir pri obračunu dnevnog pokazatelja likvidnosti. Umjesto toga, one ulaze u obračun likvidne pokrivenosti za period od 30 kalendarskih dana. Trenutno, sve kreditne institucije u Crnoj Gori ispunjavaju propisane limite za upravljanje rizikom likvidnosti, pridržavajući se propisanih standarda - objasnili su iz CBCG.

Oni navode da primjenjuje analizu osjetljivosti kao oblik stresnog testiranja, kvantitativno procjenjujući posljedice različitih faktora rizika na kapitalnu i likvidnu poziciju banaka. Ova analiza, koja uključuje i rizik likvidnosti, predstavlja ključni instrument za procjenu stabilnosti i otpornosti bankarskog sistema na različite šokove.

- Kvantifikacijom efekata do kojih dovode ovi šokovi, dobija se uvid u otpornost banke u slučaju nepovoljnih dešavanja na tržištu. Naime, kroz testiranje osjetljivosti za određene rizike, moguće je identifikovati potencijalne slabosti pojedinačnih banaka. Ovom analizom osjetljivosti je između ostalih rizika, obuhvaćen i rizik likvidnosti, koji obuhvata više scenarija koji se odnose na odlive depozita po različitim strukturama i iznosima. Sposobnost banaka da pokriju gubitak nastao po tom osnovu testira se preko iznosa slobodnih i raspoloživih likvidnih sredstava - objasnili su iz CBCG poručujući da sprovode sveobuhvatne mjere kako bi osigurali stabilnost i likvidnost banaka.

Prema ranijim informacija Pobjede s kraja novembra, ponudu sa rokom od tri godine dali su Erste banka, sa kamatnom stopom od sedam odsto, te Zirat i Lovćen sa interesom od 6,5 odsto. Istu kamatu, ali na rok od pet godina ponudila je Adriatik banka, dok je Univerzal kapital dala dvije ponude - pet godina sa stopom od 7,5% i tri godine sa kamatom od sedam odsto.

Zapad banka je smanjila kamatu na šest odsto, a rok na pet godina, koliko je nudila i NLB. Hipotekarna banka nudila je kratkoročne hartije na rok od šest mjeseci i uz stopu od 3,75%.

Prilikom izdavanja i emitovanja obveznica na berzi, država će objaviti prospekt u kojem su svi bitni elementi obveznice -– nominalna vrijednost, valuta izdanja, vrsta obveznice, visina i dinamika isplate kuponskih kamata, zamjenjivost za drugu vrstu hartija od vrijednosti, te ostala prava i obaveze izdavaoca i kupca.

Obveznice mogu glasiti na ime ili na donosioca, a moraju sadržavati nominalnu vrijednost, kamatnu stopu, seriju i broj. Osim toga, mogu imati naznačene i eventualne načine korišćenja u unaprijed utvrđene svrhe, npr. za plaćanje poreza u

iznosu nominalne vrijednosti obveznice. Državne obveznice spadaju u jedan od najsigurnijih vrijednosnih papira, a u razvijenim zemljama osnovna im je namjena finansiranje javnih rashoda.