Rekonstrukcija mosta na Đurđevića Tari neće pre kraja godine

Rekonstrukcija mosta na Đurđevića Tari, koja je trebalo da krene početkom ove godine, nije započeta.

U dosadašnjem postupku je završna revizija glavnog projekta, dok se čeka raspisivanje tendera za izvođača radova i odluka o eksproprijaciji imovine koja je nužna zbog plana da se rekonstruišu i izgrade i pristupne saobraćajnice s obje strane mosta.

Rekonstrukcija jedne od najznačajnijih turističkih atrakcija Crne Gore radiće se iz donacije koju je obezbijedila Narodna Republika (NR) Kina.

Iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva za Vijesti nijesu precizirali kada će biti raspisana tender i kada mogu početi radovi, a istakli su da je namjera Crne Gore i Kine da se cjelokupna procedura završi što prije, kako bi do kraja godine započeli radovi na rekonstrukciji mosta.

Vlade Crne Gore i Kine su 2018. godine potpisale Sporazum u vezi sa rekonstrukcijom mosta na Đurđevića Tari, a pravni osnov za početak realizacije projekta predstavlja zaključivanje ugovora o donaciji novca koji je potpisan u decembru 2020. godine. Ugovor ima karakter međudržavnog sporazuma između dvije vlade. Njime je definisano da Kina izabere izvođača radova, a ta država će donirati 7,05 miliona za rekonstrukciju.

- Revizija glavnog projekta rekonstrukcije mosta na Đurđevića Tari je završena. U skladu sa potpisanim ugovorom o donaciji sredstava za realizaciju projekta rekonstrukcije mosta na rijeci Tari u Crnoj Gori uz podršku Kine, raspisivanje tendera i izbor izvođača radova vrši Agencija za međunarodnu ekonomsku saradnju NR Kine. S tim u vezi, kada se završe određene unutrašnje procedure, predmetni poziv će biti raspisan i nakon toga izabran izvođač radova. Namjera obje države je da se cjelokupna procedura završi što prije kako bi do kraja godine započeli radovi na rekonstrukciji mosta - kazali su u Ministarstvu saobraćaja.

Procjena je da bi rekonstrukcija trajala do godinu i po.

- U toku je priprema Odluke o eksproprijaciji kojom će biti definisan broj, površine i vlasništvo parcela koje će biti predmet eksproprijacije. Visina naknada za eksproprijaciju i ukupno potrebna sredstva će se znati kada se izvrši procjena predmetnog zemljišta, a sve u skladu sa Zakonom o eksproprijaciji", kazali su u Ministarstvu.

Na pitanje Vijesti da li je ovaj resor u novoj Vladi imao sastanke sa predstavnicima Kine i šta je rezultat tih sastanaka, odgovoreno je da Ministarstvo u kontinuitetu održava sastanke po pitanju realizacije ovog projekta, ali i u vezi sa drugim pitanjima od značaja za unapređenje ekonomske saradnje između dvije države.

Prema podacima iz Vlade, koji su ranije saopšteni Vijestima, ugovorena vrijednost radova iz državnog budžeta za ovaj projekat je oko 148.000 eura.

Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) ocijenila je ranije da novac koji će država iz kapitalnog budžeta izdvojiti za projekat rekonstrukcije mosta na Đurđevića Tari ne predstavlja državnu pomoć jer će se taj novac trošiti prema proceduri koju predviđa Zakon o javnim nabavkama.

Posljednja rekonstrukcija mosta rađena je 1986. godine, kada su otklonjeni defekti i oštećenja koji su ugrožavali betonsku konstrukciju mosta.

Most na Tari dug je 366 metara, a širok sedam. Izgrađen je od armiranog betona.

Rješenje mosta je izabrano na osnovu međunarodnog konkursa koji je raspisalo Ministarstvo građevina tadašnje Kraljevine Jugoslavije 1937. godine. Izabrano je rješenje profesora Mijata Trojanovića.

Most je građen od 1938. do 1940. godine. Izvođač radova bilo je preduzeće Antunović iz Beograda.

Na predlog profesora Trojanovića, projekat skele je povjeren poznatom švajcarskom stručnjaku.

Visina mosta nad kanjonom iznosi oko 150 metara.

Most na Tari je jedinstven primjer regionalne graditeljske baštine. Predstavlja jedinstveni primjerak stvaralaštva svog vremena i posjeduje značajne arhitektonske, ambijentalne i kulturne vrijednosti.