Zbog čega Crna Gora još uvek nema gotove projekte za preostale deonice autoputa?

Izgradnja četrdesetak kilometara crnogorskog autoputa, odnosno prioritetne dionice od Smokovca do Mateševa, trajala je, sa svim kašnjenjima, gotovo sedam godina, a za sve to vrijeme država nije pripremila projekat za gradnju druge dionice, koja bi trebalo da našu državu poveže sa Srbijom, čime je zakočena ekonomska isplativost najvećeg građevinskog poduhvatau Crnoj Gori, koji je koštao preko milijardu eura.

To je Danu potvrdio ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković.

- Srbija će prije izaći na Boljare nego Crna Gora. Za sve ovo vrijeme izgradnje prve dionice autoputa mi nismo projektovali nastavak, odnosno tek sada treba da radimo projekat od Mateševa do Andrijevice, umjesto da je pripreman za narednu fazu kad je ova dionica rađena - kazao je tada Joković.

Vlada je nedavno usvojila plan rada Monteputa za ovu godinu, kojim je planiran završetak izrade idejnih projekata za dionicu autoputa Mateševo-Andrijevica i Farmaci-Smokovac, kao i početak poslova tehničke pripreme i izrada glavnih projekata za ove dvije dionice. Takođe, očekuje se da počne i izrada idejnog projekta dionice Andrijevica-Berane-Boljare, u dužini 50 kilometara, koja predstavlja poslednju dionicu autoputa do granice sa Srbijom, uz definisanje načina finansiranja.

Iz Vlade su ranije saopštili da je sledeća dionica autoputa koju će graditi Mateševo-Andrijevica. Prije pandemije, cijena dionice je trebalo da bude 273 miliona, a prošle godine je procijenjena cijena dionice porasla za 100 miliona.

Ministarstvo kapitalnih investicija je početkom ove sedmice upitano o projektu za tu dionicu, ali odgovori nisu stigli.

Prioritetna dionica od Smokovca do Mateševo puštena je u saobraćaj polovinom prošle godine. Ta dionica je građena na osnovu idejnog, a ne glavnog projekta. Mnogi su tada u kazivali da je bilo potrebno uraditi glavni projekat i na osnovu njega graditi tu dionicu.

S obzirom da se odavno zna cijena dionice Mateševo-Andrijevica i da je Vlada rekla da će nju narednu graditi, bilo je realno očekivati da za tu dionicu imamo projekat.

Za razliku od Crne Gore, Srbija svake godine gradi auto-put i polako se približava Crnoj Gori. Još 2016. godine otvorena je dionica Ljig-Preljina duga 40 kilometara, dok je dio od Obrenovca do Čačka završen u avgustu 2019. Dionica od Preljine do Požege još je u izgradnji, a rok za njen završetak bio je predviđen za januar 2023. godine. Vrijednost radova za ovu dionicu od oko trideset kilometara je 450 mil EUR. Srbiji nakon završetka ovog dijela ostaje da uradi, prema mišljenju struke, možda i najtežu dionicu ovog puta 107 kilometara od Požege do crnogorske granice.

Cilj Crne Gore je da izgradi autoput od Bara do Boljara, koji bi se nastavio na autoput kroz Srbiju.

Projekat spajanja Srbije i crnogorske obale datira još od 1976. godine, ali se o njemu ozbiljnije počelo razmišljati tek nakon 2006. godine. Prije ulaska u posao CRBC-a, propali su poslovi izgradnje sa hrvatskim i grčko-izraelskim konzorcijumom zbog neobezbjeđivanja bankarskih garancija. Studije izvodljivosti sa Zapada ukazivale su na neisplativost projekta zbog malog protoka saobraćaja i veličine države od samo 650.000 stanovnika. Tada je u priču ušla Kina, odnosno njena banka i izvođač, te je uzet kredit od 800 mil USD. Sa Zapada su tada upozorili da Crnoj Gori prijeti dužničko ropstvo zbog puta koji vodi "iz nigdje u ništa".