Uskoro moguća naplata naknade za korišćenje motornih vozila u NP Tara, NP Đerdap i Parku prirode Stara planina
U jučerašnjem tekstu saznali smo koliko su prihodovali nacionalni parkovi Kopaonik i Fruška gora od naknade za korišćenje motornih vozila u zaštićenim područjima, kao i zašto Park prirode Mokra gora krije podatke o naplati takozvane "eko takse". Danas, istražujemo kada će naplata biti uvedena u NP Tara, NP Đerdap, kao i u Parku prirode Stara planina za koju je još prošle godine najavljeno da će postati nacionalni park.
Kako portal eKapija saznaje, NP Đerdap i Park prirode Stara planina razmišljaju o naplati, dok NP Tara trenutno završava zanatske radove na drugoj ulaznoj kapiji na Kaluđerskim barama, pa se i ovde očekuje početak plaćanja naknade na proleće naredne godine.
NP Tara - Radovi na ulaznoj rampi pri kraju
Izvršna direktorka za planiranje, zaštitu i razvoj JP Nacionalni park Tara Milica Tomić objašnjava da je Zakonom o zaštiti prirode i Zakonom o nacionalnim parkovima, kojim se osnivaju nacionalni parkovi, definisano i finansiranje upravljača nacionalnih parkova. Kako podseća, kao jedan od vidova finansiranja nacionalnih parkova, zakon propisuje i naknade za korišćenje zaštićenog područja, po kojima korisnik prostora, zaštićenog dobra i onaj koji obavlja određenu delatnost, plaća naknadu.
- Takođe, na osnovu navedenih zakona, donet je i Zakon o naknadama korišćenja javnih dobara 2018. godine i jedan segment tog zakona se odnosi na naknade u zaštićenim područjima. Na osnovu tog zakona, mi kao upravljač, bili smo dužni da donesemo Odluku o naknadama i da je primenjujemo. Jedna od vrste naknade je i ulazak u nacionalni park, odnosno plaćanje naknade po motornom vozilu - navodi Tomićeva dodajući da se ovaj vid naknade još uvek ne primenjuje u NP Tara, dok ga zasad primenjuju Kopaonik i delimično Fruška gora.
Kako dalje objašnjava, i NP Tara razmišlja o uvođenju naknade za motorna vozila jer je to zakonska obaveza za upravljača. Ali, da bi se naknada primenila, moraju da se obezbede i tehnički uslovi za primenu, odnosno izgradnja ulaznih kapija.
- NP Tara je tokom 2019/20. godine izgradio jednu ulaznu kapiju u Perućcu, za jedan deo nacionalnog parka. Druga ulazna kapija na Kaluđerskim barama, za drugo područje parka, izgrađena je krajem 2022. i trenutno se završavaju ostali zanatski radovi. Nakon završetka svih radova, počeće sa radom obe ulazne kapije istovremeno, očekujemo od proleća 2024. godine - najavljuje Tomićeva za portal eKapija.
Naša sagovornica primećuje da naplata ima prednosti i mane. Prednost je, kako kaže, finansijski efekat, jer se na taj način obezbeđuju sredstva za finansiranje zaštite prirode, monitoringe, uređenje prostora, prezentaciju i promociju područja.
- Takođe, naplatom naknade na ulaznoj kapiji motornim vozilima, obezbeđuje se i kontrola tovara i ulaska u park. Mana naplate naknade za motorna vozila su usporavanje saobraćaja, potreba obezbeđivanje tehničke podrške i izgradnja kapaciteta za primenu naknada. Mana je i što primena ovog vida naknade, kod jednog značajnog broja posetilaca, izaziva negativan odnos prema nacionalnom parku i zaštiti prirode uopšte - zaključuje Milica Tomić.
NP Đerdap i Park prirode Stara planina razmišljaju o uvođenju "eko takse"
Kako portal eKapija saznaje, naknada bi uskoro mogla da počne da se naplaćuje i u NP Đerdap i Parku prirode Stara planina. Izvršni direktor JP Nacionalni park Đerdap Nenad Radaković otkriva za naš portal da razmišljaju o naplati naknade za korišćenje zaštićenog područja motornim vozilima.
Naš sagovornik podseća da sredstva od naknada za korišćenje zaštićenog područja, a time i naknada za motorna vozila, upravljači zaštićenih područja koriste isključivo namenski i to za zaštitu, razvoj i unapređenje područja. To, kako kaže, znači da će ta sredstva pružiti mogućnost upravljačima zaštićenih područja da više novca ulože u aktivnu zaštitu, monitoring flore i faune, uređenje pešačkih staza i izletišta i razvoj lokalnih zajednica kroz zajedničke programske aktivnosti.
- Kao i sve uostalom, naplate naknade za motorna vozila, pored prednosti ima i mane, pod kojima podrazumevamo nerazumevanje potencijalnih posetilaca, odnosno obveznika naknade, ali verujemo da će vremenom i kod onih koji su protiv plaćanja ove vrste naknade, prevladati važnost očuvanja i zaštite prirode, jer je namera da se svake godine transparentno prikazuju utrošena sredstva – napominje Radaković.
Ni u Parku prirode Stara planina trenutno nema naplate naknade za korišćenje motornih vozila. Kako su za portal eKapija rekli u JP Srbijašume koje upravlja ovim područjem, razlog za neuvođenje takse je povećanje broja poseta, razvoj turizma i samog područja, odnosno popularizacija prirodnih i stvorenih vrednosti.
Drugi razlog je što još nisu ispunjeni uslovi koji se odnose na donošenje adekvatnih urbanističko prostornih planova od strane lokalnih samouprava uz saglasnost upravljača javnog puta kojima se definišu neophodne ulazne stanice sa odgovarajućim objektima i opremom.
Ali, budući da je još prošle godine najavljeno da će Stara planina postati nacionalni park, moguće je da će i naplata biti uskoro uvedena.
- Sa razvojem područja, moguća je naplata naknada za korišćenje vozila na motorni pogon i posetu zaštićenom području – kaže upravnik PP Stara planina Darko Đorđević.
U ostalim zaštićenim područjima kojima upravlja JP "Srbijašume" i za koje su donete Odluke o naknadama za korišćenje zaštićenih područja, takođe se ne naplaćuje navedena naknada. To su sledeća zaštićena područja: PP Golija, PP Sićevačka klisura, PP Radan, PP Zlatibor, SRP Jelašnićka klisura, SRP Suva planina, PIO Lepterija-Sokograd, PIO Maljen, PIO Kamena Gora, PIO Ozren-Jadovnik, PIO Kosmaj, PIO Avala, SP Šuma Košutnjak, SP Bojčinska šuma i SP Lazarev kanjon.
- Prednosti naplate naknada za motorna vozila su prevashodno pružanje pomoći, obaveštenja i kontrola posetilaca, a time i umanjenje eventualnog negativnog uticaja na životnu sredinu. Sa druge strane, uvođenje predmetnih naknada dovodi do umanjenja frekventnosti i ograničenog pristupa meštanima i ljudima koji vode poreklo, a privremeno borave u selima u zaštićenim područjima – kaže Đorđević.
Marija Dedić