Kreće rekonstrukcija železnice u CG vredna ukupno 80 mil EUR - Prvo tenderi za tri čelična mosta i prugu na deonici Lutovo-Bioče

Sanacija 13 čeličnih mostova, osam tunela i 20 kilometara pruge na trasi Lutovo-Bratonožići-Bioče, modernizacija depoa i radionica za održavanje željezničkih voznih sredstava, neki su od projekata koji bi nakon zaključenja ugovora o grantu između Ministarstva saobraćaja i pomorstva (MSP) i Evropske investicione banke (EIB) trebalo da budu završeni do 2027. Ovaj posao vrijedan ukupno 80 mil EUR, dijelom će se finansirati kroz Fond za Zapadni Balkan (WBIF) u iznosu od 35,5 mil EUR, dok će ostatak biti obezbijeđen kroz kredit kod EIB-a.

Vlada je krajem marta dala saglasnost na ugovor o grantu za finansiranje unapređenja željezničke infrastrukture, a neophodno je da se izvršnoj vlasti dostavi i ugovor o kreditu, kako bi dala zeleno svjetlo nakon čega bi oba mogla biti potpisana. Iz kompanije Željeznička infrastruktura Crne Gore (ŽICG), koja je po ugovoru o grantu određena da rukovodi implementacijom sanacijom mostova, pruge i modernizacije depoa i radionica, Vijestima su kazali da potpisivanje ugovora o kreditu očekuju tokom aprila ili maja. Istakli su da je to preduslov za sve radove, nakon čega će se pokrenuti sprovođenje tendera.

Iz MSP-a su pojasnili da će kroz ove projekte poboljšati usluge prevoza putnika i tereta i unaprijediti kapaciteti i efikasnost, radionica i depoa za održavanje voznih sredstava.

- Sanacijom željezničke infrastrukture doći će do povećanja prosječnih komercijalnih brzina uklanjanjem postojećih lokalizovanih ograničenja brzine i laganih vožnji, i vraćanjem projektnih brzina što doprinosi boljem odvijanju saobraćaja u skladu sa planiranim redom vožnje i smanjenju prekida u odvijanju saobraćaja. Obnova infrastrukture doprinijeće i produžetku vijeka trajanja mostova, tunela i elemenata gornjeg stroja, kao i smanjenju troškova održavanja - kazali su iz MSP-a kojim rukovodi Filip Radulović.

Iz ŽICG su pojasnili da će se izvršiti rehabilitacija 13 čeličnih mostova ukupne dužine oko 2,64 kilometra, kao i osam tunela slične dužine, remont gornjeg stroja pruge na potezu Lutovo-Bratonožići-Bioče ukupne dužine 20 kilometara. Projekat obuhvata i modernizaciju depoa i radionica koji se odnose na firmu Održavanje željezničkih voznih sredstava (OŽVS).

U saradnji sa EIB-om će, kako su naveli iz ŽICG, usaglasiti procedure za raspisivanje tendera i odrediti njihov ukupan broj. Naglasili su da će se prvenstveno raspisati tenderi za rekonstrukciju tri čelična mosta, remont gornjeg stroja pruge na Lutovo-Bioče i za radionicu OŽVS-a.

Svi radovi vrše se na pruzi koja Bar povezuje sa Vrbnicom u Srbiji.

- Rizik vezan za završetak radova je sastavni dio svih projekata, a pogotovo kada govorimo o ovako kompleksnim radovima. Međutim, sve potrebne analize su urađene i podrazumijevale su procjenu finansijskih, tehničkih, vremenskih i operativnih faktora. ŽICG će u saradnji sa EIB-om preduzeti i poštovati provjeru ispunjenosti svih mjera kroz faznu implementaciju projekata - kako bi se njihova realizacija sprovodila uz minimalne rizike i u skladu s odgovarajućim standardima sigurnosti i kvaliteta - istakli su iz ŽICG.

Trošenje dostupnog novca će, kako su pojasnili, biti prilagođeno faznom sprovođenju projekta a zavisiće od dinamičkog plana i stepena ostvarenih planiranih radova. Tako će se kako tvrde iz ŽICG-a, produžiti radni vijek mostova, tunela i elemenata gornjeg stroja pruge, stvoriti veća i stabilnost i sigurnost, obezbijediti stabilnost konstrukcija, pospješiti eliminisanje vode i leda iz tunela, i smanjiti troškovi tekućeg održavanja zbog manjeg obima pregleda tunela...

- Izvedeni radovi će uticati na poboljšanje stanja postojeće infrastrukture što će doprinijeti povećanju operativne sigurnosti i bezbjednosti saobraćaja, odvijanju saobraćaja u skladu sa planiranim redom vožnje, smanjenju broja prekida u željezničkom saobraćaju, smanjenju potreba za uvođenjem nižih brzina kretanja vozova - naveli su iz ŽICG.

Podsjetili su da je prednost željezničkog transporta njegova ekološka održivost te da se proizvodi višestruko manje ugljen-dioksioda, kao i da manje zagađuje, proizvodi manje buke, nudi čistiju okolinu i veći kvalitet života građana. Navode i da će dalji pomaci u ovom sektoru doprinijeti razvoju turizma, odnosno privrede Crne Gore.

Prema informaciji koju je usvojila Vlada, dio granta vrijedan 15,76 mil EUR prvobitno je odobren u decembru 2018. godine, a odnosio se na sanaciju tri čelična mosta, 20 kilometara pruge Lutovo-Bioče, kao i modernizaciju depoa i radionice OŽVS-a. Naredni vrijedan 19,7 miliona za sanaciju deset mostova i osam tunela, odobren je u decembru 2022. godine. Sanaciju tri mosta i remont gornjeg stroja pruge podržala je Njemačka razvojna banka (KfW), a za sanaciju ostalih mostova i tunela bila je nadležna EIB.

U informaciji se navodi da nakon promjene politike KfW banke, ta institucija više nije podržavala oblast saobraćaja u Crnoj Gori, čime je izgubljeno vrijeme pri zamjeni vodeće banke na projektu.

Zatim je tokom 2021. održan sastanak sa predstavnicima EIB-a, jer je ta banka željela da preuzme finansijske obaveze od KfW banke. EIB je tada, kako piše u dokumentu, predložio da se zajam KfW od 14.000.000 eura i zajam EIB od 18.000.000 eura spoje u jedan, čime bi ukupan kredit iznosio 32 mil EUR. Zakonom o budžetu za 2023. godinu, propisana je kako piše, mogućnost zaduženja Crne Gore kod EIB-a za ove projekte u iznosu do 32 miliona eura.

EIB je zatim dostavio nacrt ugovora o kreditu, koji je bio 8.000.000 eura veći od planiranog, uz obrazloženje da su to uradili jer su znatno poskupjeli planirani radovi. Kasnije je Zakonom o budžetu za 2024. godinu, predviđeno da se Crna Gora može zadužiti kod EIB-a za ovaj projekat do 40.000.000 EUR.

Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) nedavno je ocijenila da novac koji je u okviru kreditnog aranžmana sa EIB-om i iz Fonda za Zapadni Balkan, obezbijeđen za ŽICG i OŽVS ne predstavlja državnu pomoć.

- Ulaganje države u dobra u opštoj upotrebi ne može predstavljati državnu pomoć jer država na taj način vrši svoja javna ovlašćenja. Prilikom ocjene, Agencija je uzela u obzir okolnosti da se ŽICG ne suočava sa direktnom konkurencijom od strane drugih infrastruktura - stav je Agencije.

MSP se za mišljenje Agenciji obratilo 29. februara ove godine.